Balkanopathy
  • Početna
  • Magazin
    • OKT 2019 – 08 MOĆ PLACEBA
  • Klinička praksa
    • Klinička praksa
    • Homeopatija
    • Homeopatija dobitnici Nobela
  • Edukacija
    • Naučni aspekti
    • Predavanja Dejvida Litla
    • Predavanja Džoj Lukas
    • Priručnik o primeni osnovnih homeopatskih lekova
  • Dešavanja
    • Korona virus 2020
  • O nama
  • Kontakt
Facebook Stranica
Prijavite se
Balkanopathy
3K
25
124
3
Balkanopathy
  • Početna
  • Magazin
    • OKT 2019 – 08 MOĆ PLACEBA
  • Klinička praksa
    • Klinička praksa
    • Homeopatija
    • Homeopatija dobitnici Nobela
  • Edukacija
    • Naučni aspekti
    • Predavanja Dejvida Litla
    • Predavanja Džoj Lukas
    • Priručnik o primeni osnovnih homeopatskih lekova
  • Dešavanja
    • Korona virus 2020
  • O nama
  • Kontakt
  • Klinička praksa

Kako je Konstantin Hering postao „otac američke homeopatije“

  • 10/06/2016
  • Nema komentara
  • 533 pregleda
  • Gordana Jujić
Source : Collection de Mr Sylvain Cazalet (Constantine Hering Memorial 1880 edited by Charles G. Raue, Calvin B. Knerr, and Charles Mohr, printed in Philadelphia by Globe Printing House). Copyright Sylvain Cazalet.

Konstantin Hering je rođen 1. januara 1800. godine u Ošacu, gradu u nemačkoj saveznoj državi Saksonija. Kažu neki da ovako indikativan datum rođenja sudbinski određuje život osobe koja će dati značajan doprinos novom veku.

Uz dužno poštovanje svima pre i posle njega, Hering u istoriji homeopatije ostaje zapamćen kao jedinstven po onome što je uradio, a što je uzdiglo nauku i postavilo temelj nečeg novog.

Ne postoji homeopata, pa čak ni laik koji poznaje osnove homeopatije, koji ne zna za „Heringov zakon izlečenja“.

Dr Hering je prvobitno krenuo u misiju opovrgavanja homeopatije, da bi umesto toga postao jedan od najpoznatijih homeopata svih vremena.

Dok je studirao u Lajpcigu, bio je student-asistent čuvenog hirurga, doktora Henriha Robija. 1821. godine kampanja protiv Samuela Hanemana je dostizala vrhunac a C. Baumgartner, osnivač izdavačke kuće u Lajpcigu, zamolio je dr Robija da napiše knjigu koja će diskreditovati homeopatiju, kao i Hanemanov rad i uticaj. Zbog lične zauzetosti, dr Robi je zadatak prosledio svom asistentu, a ovaj ga je rado prihvatio.

Počeo je sa radom i skoro ga završio u zimu 1822. Međutim, prolazeći kroz Hanemanove radove, kako bi ga citirao, naišao je na čuveni tekst „Nota bene mojim kritičarima“ u predgovoru 3. tomu „Materia Medica Pura“, gde je dr Haneman između ostalog napisao: „Doktrina homeopatije se poziva, ne samo pretežno, već isključivo i samo na sud iskustva – „ponavljaj eksperimente“, viče naglas, „pažljivo i precizno ih ponavljaj, i pronaći ćeš doktrinu koja se potvrđuje na svakom koraku – i čini ono što nijedna medicinska doktrina, nijedan sistem fizike, nijedan takozvani terapeutski metod nikada nije postigao niti može da postigne, ona insistira da se „sudi prema rezultatu“. I – Hering je odlučio da prihvati izazov. Od početnog stava i ideje da opovrgne homeopatiju kao nauku, bivao je njome sve više opčinjen i počeo da proširuje Hanemanovo učenje sprovodeći sopstvena istraživanja i ponavljajući dokazivanja. Kao rezultat dokaza dobijenih iz sopstvenih istraživanja, Hering homeopatiji ukazuje svoje potpuno poverenje. Ono što je usledilo, danas je istorija.

Umesto da napiše knjigu sa negativnim stavom o homeopatiji, dao je momentalni otkaz i napustio univerzitet, da bi postao jedan od najuticajnijih zagovornika homeopatije svih vremena. 1826. godine diplomirao je na Univerzitetu u Lajpcigu. U svojoj doktorskoj tezi pod nazivom „O medicini budućnosti“, Hering sebe proglašava homeopatom.

Po nalogu kralja Saksonije, 1827. godine odlazi u Paramaribo, Surinam, gde ostaje do 1833. sa zadatkom da sprovodi zoološka i botanička istraživanja za potrebe vlade. Po završetku istraživanja, kralj je pokušao da ga spreči da objavi svoja bogata homeopatska otkrića. Hering je tada podneo ostavku na položaj i postao ordinirajući lekar guvernera prestonice Surinama – Paramaribo. Počeo je da se usredsređuje na otkrivanje novih homeopatskih lekova, a svitke sa podacima poslao je morskim putem Hanemanu u Pariz, i Stapfu, svom prijatelju i izdavaču, u Nemačku.

Nakon šest godina boravka u Paramaribu, 1833. godine se preselio u Ameriku i nastanio u Filadelfiji.

1848. godine osnovao je „Hanemanov medicinski koledž Pensilvanije“, koji se još uvek smatra jednom od najvećih nastavnih institucija svih vremena (pored „Kentove postdiplomske škole“) i osmislio homeopatski kućni set lekova. Na pomenutom koledžu, Hering i njegovi studenti lečili su više od 50.000 pacijenata i obučili 3.500 homeopata.

1879. godine, godinu dana pre smrti, počeo je da uređuje obimne beleške u svom, još uvek popularnom delu „Vodeći simptomi naše Materia Medike“. Delo su završili njegovi učenici i posthumno ga objavili 1891. godine.

Konstantin Hering je postao i ostao poznat kao „otac američke homeopatije“ i stekao je veliko poštovanje savremenika. Njegov uticaj u Sjedinjenim Državama tokom 19. veka je bio ogroman, a rezultat njegovog rada bio je procvat homeopatije u Americi koji je trajao punih 70 godina.

Njegov moto je bio: „Snaga blagosti je velika“.

Gordana Jujić

Prethodna objava
  • Klinička praksa

Deklaracija iz Alma Ate 1978. – Zdravlje za sve do 2000.

  • 03/06/2016
  • Gordana Jujić
Pročitaj
Sledeća objava
  • Klinička praksa

Medicina zasnovana na dokazima

  • 16/06/2016
  • Gordana Jujić
Pročitaj
Možda Vam se svidi i:
Pročitaj
  • Klinička praksa

Ekcem kod petogodišnje devojčice

  • 20/06/2021
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Prevencija Lajmske bolesti

  • 11/05/2021
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Moja vena me podseća na zmiju – Lachesis

  • 01/04/2021
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Porodica Calcium carbonicum

  • 06/11/2020
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Crveni admiral: vojno lice među damama (Vanessa atalanta)

  • 19/10/2020
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Bradavice – slučaj u kome sam posrnula

  • 10/10/2020
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Beba sa čudnim strahovima

  • 15/03/2020
  • Gordana Jujić
Pročitaj
  • Klinička praksa

Slučaj produženog kašlja – Phosphorus

  • 24/01/2020
  • Gordana Jujić

Ostavite komentar Cancel reply

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su obeležena *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Homeopatija – Porodična iskustva
ArsCura – repertorijum
Homeopatija – doktrina o mijazmima
 
Preuzmite besplatan priručnik

Priručnik o primeni osnovnih homeopatskih lekova

Važni tekstovi
  • 1
    Materijalno razmišljanje ili: dokle više
    • 24/12/2021
    • 240 pregleda
  • 2
    Ekcem kod petogodišnje devojčice
    • 20/06/2021
    • 318 pregleda
  • 3
    Prevencija Lajmske bolesti
    • 11/05/2021
    • 413 pregleda
  • 4
    Razgovor sa dr Šahom – homeopatom koji je razvio nozodu COVID-19
    • 24/04/2021
    • 696 pregleda
  • 5
    Moja vena me podseća na zmiju – Lachesis
    • 01/04/2021
    • 419 pregleda
Kategorije
  • Arhiva (8)
  • Dešavanja (11)
  • Edukacija (11)
  • Homeopatija (4)
  • Homeopatija dobitnici Nobela (4)
  • Klinička praksa (39)
  • Korona virus 2020 (12)
  • Magazin (9)
  • Naučni aspekti (6)
  • Novo (1)
  • Pandemija 2021 (1)
  • Predavanja Dejvida Litla (1)
  • Predavanja Džoj Lukas (4)
Najčitanije objave
  1. Najčešće korišćeni homeopatski lekovi za grip (2,086)
  2. Korona virus 2020. – 1 (1,876)
  3. Aconitum i Belladonna (1,857)
  4. Lachesis tip – nekoliko aspekata (1,815)
  5. Deklaracija iz Alma Ate 1978. – Zdravlje za sve do 2000. (1,488)
OSNIVAČ I UREDNIK PORTALA
Gordana Jujić
View Posts

Prijavite se

Prijavite se na našu mejling listu

Balkanopathy
  • Početna
  • Magazin
  • Klinička praksa
  • Edukacija
  • Dešavanja
  • O nama
  • Kontakt
Prvi homeopatski portal na Balkanu

Odricanje od odgovornosti     Uslovi korišćenja

Unesite ključnu reč i pritisnite Enter