<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Homeopatija dobitnici Nobela Archives - Balkanopathy</title>
	<atom:link href="https://www.balkanopathy.com/category/homeopatija-dobitnici-nobela/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.balkanopathy.com</link>
	<description>Prvi homeopatski portal na Balkanu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 11 Jan 2022 22:23:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.7.1</generator>

<image>
	<url>https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/10/favicon.ico</url>
	<title>Homeopatija dobitnici Nobela Archives - Balkanopathy</title>
	<link>https://www.balkanopathy.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Tagore, Nobelova nagrada za književnost – o homeopatiji</title>
		<link>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/</link>
					<comments>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana Jujić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Nov 2019 19:50:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Homeopatija dobitnici Nobela]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.balkanopathy.com/?p=1197</guid>

					<description><![CDATA[<div class="post-excerpt">Rabindranat Tagore (Rabindranath Tagore), rođen 7. maja 1861. a umro 7. avgusta 1941. u Kolkati, Indija, bio je indijski književnik, dramaturg, kompozitor, slikar, filozof. Zbog ogromnog doprinosa književnosti i kulturi&#8230;</div>
<div class="post-more"><a href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/" class="button button-primary button-effect button-lg"><span>Pročitaj</span><span><i class="cs-icon cs-icon-arrow-right"></i></span></a></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/">Tagore, Nobelova nagrada za književnost – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1197" class="elementor elementor-1197" data-elementor-settings="[]">
						<div class="elementor-inner">
							<div class="elementor-section-wrap">
							<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-96c1edf elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="96c1edf" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
							<div class="elementor-row">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-dbe9d6a" data-id="dbe9d6a" data-element_type="column">
			<div class="elementor-column-wrap elementor-element-populated">
							<div class="elementor-widget-wrap">
						<div class="elementor-element elementor-element-5551f43 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="5551f43" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
								<div class="elementor-text-editor elementor-clearfix">
				<p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Rabindranat Tagore (Rabindranath Tagore), rođen 7. maja 1861. a umro 7. avgusta 1941. u Kolkati, Indija, bio je indijski književnik, dramaturg, kompozitor, slikar, filozof. Zbog ogromnog doprinosa književnosti i kulturi uopšteno, postao je prvi ne-evropski dobitnik Nobelove nagrade za književnost, 1913. godine.</span></p><p><img  fetchpriority="high"  decoding="async"  class="size-full wp-image-1199 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore.jpg"  alt=""  width="512"  height="427"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore.jpg 512w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore-320x267.jpg 320w"  sizes="(max-width: 512px) 100vw, 512px" ></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Objašnjenje za dodelu nagrade: </span><i><span style="font-weight: 400;">zbog njegovog duboko senzitivnog, svežeg i lepog stiha kojim je, izuzetnom veštinom, izražavajući se sopstvenim engleskim rečima, svoju poetsku misao načinio delom književnosti Zapada</span></i><span style="font-weight: 400;">.</span></span></p><p><span style="color: #000000;"><b>O životu i radu</b><span style="font-weight: 400;">:</span></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Uveo je nove forme proze i stiha u bengalsku književnost. Izvršio je svojim delima veliki uticaj indijske na zapadnu kulturu, kao i obrnuto. Osnovno obrazovanje je stekao kod kuće. Sa sedamnaest godina je poslat u Englesku na formalno školovanje, ali ga nije završio i vratio se u Indiju krajem 1870-ih. Tokom 1880-ih je objavio nekoliko knjiga pesama. Pisanje je bilo deo njegovog dubljeg delovanja. Iako pretežno pisac i umetnik, bio je osoba od uticaja u širem smislu. Bavio se edukacijom i bio uticajan u politici Indije.</span></p><p><img  decoding="async"  class="size-full wp-image-1200 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Gandhi.jpg"  alt=""  width="512"  height="341"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Gandhi.jpg 512w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Gandhi-320x213.jpg 320w"  sizes="(max-width: 512px) 100vw, 512px" ></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Mahatma Gandi, politički otac moderne Indije, bio mu je odan prijatelj. Posle porodične tragedije, smrti supruge i dvoje dece, između 1902. i 1907. osim što je njegova poezija dobila drugačiji ton, sve češće i duže je boravio van Indije. Od 1912. duge periode je provodio u Evropi, obe Amerike i istočnoj Aziji, gde je pisao i predavao, ali istovremeno postajao sve rečitiji glasnogovornik u ime nezavisnosti Indije. 1915. godine britanska vlada ga je odlikovala titulom viteza, koju je tada primio da bi je se odrekao 1919. u znak protesta protiv britanske politike u Indiji (konkretan povod je bio Amritsarski masakr 13. aprila 1919.).</span></p><p><span style="color: #000000;"><b>Tagore i homeopatija</b></span></p><p><img  decoding="async"  class="size-full wp-image-1201 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore_old.jpg"  alt=""  width="512"  height="341"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore_old.jpg 512w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Tagore_old-320x213.jpg 320w"  sizes="(max-width: 512px) 100vw, 512px" ></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Malo je poznato da je Tagore bio više od zagovornika homeopatije. Bio je samouki homeopata koji je ovu medicinu praktikovao sa zadivljujućim rezultatima i posvećenošću.</span></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Doktora Mahendralal Sarkara, koji je možda bio jedan od prvih medicinski obrazovanih lekara, Tagore je 1867. godine ubedio da počne da praktikuje homeopatiju. On je kasnije postao prvi homeopata u zemlji. Zatim su i drugi pratili njegov primer. Tako je Tagoreova inicijativa pomogla da homeopatija stekne popularnost u vreme kada je alopatija uživala zvanično pokroviteljstvo i prestiž. On je verovatno podstakao razvoj homeopatije u Zapadnom Bengalu, neposredno pošto je uvedena u zemlju. Pominje se nekoliko slučajeva kada je Tagore davao homeopatske lekove, sa uspehom lečeći ljude. Jedan od slučajeva bio je kada se razbolela ćerka budućeg guvernera. Tagore je otišao da je poseti i vidi da li joj je spala temperatura. Posle posete je požurio u svoju rezidenciju i poslao joj neke lekove. Ona se momentalno oporavila i tom prilikom se saznalo da se Tagore razume u homeopatiju. Koristio je knjige o biohemijskim lekovima, a posebno je voleo </span><i><span style="font-weight: 400;">Dvanaest tkivnih soli </span></i><span style="font-weight: 400;">od Muelera. Upotrebljavo je knjige Berikea, Devija, Čepmana i drugih homeopata.</span></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Iako nikada nije rekao da je uspešan u praktikovanju homeopatije, mnogi njegovi pacijenti, među kojima eminentni naučnici, veoma su hvalili njegove veštine u lečenju. </span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Jedan slučaj izlečenja bio je vrlo zapažen i popularan među poznavaocima: pacijent je bio u ozbilnjom stanju zbog mučnih bolova usled apscesa. Alopatski lekar koji ga je lečio nameravao je da provede noć pored njega, kako bi pratio stanje. Tagore je pitao da li posotji bilo kkoji alopatski lek koji bi čoveku doneo olakšanje. Doktor je rekao: „Ukoliko apsces ne pukne ili se drenira rezom, ne postoji način u alopatiji da ovom pacijentu donese bilo kakvo olakšanje.“ Doktor je nešto kasnije zaspao i kad se probudio bio je zapanjen kada je video da je pacijentu mnogo bolje. Tagore je dao neke lekove od kojih je čoveku odmah bilo lakše. Lekar je pre odlaska od Tagorea uzeo spisak homeopatskih lekova i nekoliko knjiga.</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Jedna od mnogih njegovih izjava je: „Dugo sam bio vatreni vernik u nauku homeopatiju i srećan sam što ona sad u Indiji ima veću podršku nego u zemljama iz kojih potiče. Ona nije samo zbirka nekoliko lekova, već prava nauka sa racionalnom filozofijom kao svojom osnovom. Potrebno nam je više naučnog interesovanja i istraživanja o ovom pitanju, sa posebnim naglaskom na indijsko okruženje.“</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Korišćeni izvori:</span></p><p><span style="text-decoration: underline;"><span style="color: #33cccc; text-decoration: underline;"><a style="color: #33cccc; text-decoration: underline;" href="https://www.britannica.com/biography/Rabindranath-Tagore" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://www.britannica.com/biography/Rabindranath-Tagore</span></a></span></span></p><p><a href="https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1913/tagore-bio.html" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;"><span style="text-decoration: underline;"><span style="color: #33cccc; text-decoration: underline;">https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1913/tagore-bio.html</span></span></span></a></p><p><span style="text-decoration: underline;"><span style="color: #33cccc; text-decoration: underline;"><a style="color: #33cccc; text-decoration: underline;" href="http://www.thehindu.com/2000/03/07/stories/13070179.htm" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">http://www.thehindu.com/2000/03/07/stories/13070179.htm</span></a></span></span></p>					</div>
						</div>
				</div>
						</div>
					</div>
		</div>
								</div>
					</div>
		</section>
						</div>
						</div>
					</div>
		<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/">Tagore, Nobelova nagrada za književnost – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-tagore-knjizevnost-o-homeopatiji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bering, Nobelova nagrada za medicinu – o homeopatiji</title>
		<link>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/</link>
					<comments>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana Jujić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Nov 2019 20:42:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Homeopatija dobitnici Nobela]]></category>
		<category><![CDATA[Bering]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[Nobel]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.balkanopathy.com/?p=1188</guid>

					<description><![CDATA[<div class="post-excerpt">Emil fon Bering (Emil Adolf von Behring), rođen 15. marta 1854. u Hansdorfu, Zapadna Prusija (današnja Poljska) – umro 31. marta 1917. u Marburgu, Nemačka. Bio je bakteriolog, poznat kao&#8230;</div>
<div class="post-more"><a href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/" class="button button-primary button-effect button-lg"><span>Pročitaj</span><span><i class="cs-icon cs-icon-arrow-right"></i></span></a></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/">Bering, Nobelova nagrada za medicinu – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1188" class="elementor elementor-1188" data-elementor-settings="[]">
						<div class="elementor-inner">
							<div class="elementor-section-wrap">
							<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-1f5c70b elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="1f5c70b" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
							<div class="elementor-row">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-47d7124" data-id="47d7124" data-element_type="column">
			<div class="elementor-column-wrap elementor-element-populated">
							<div class="elementor-widget-wrap">
						<div class="elementor-element elementor-element-16c7f89 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="16c7f89" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
								<div class="elementor-text-editor elementor-clearfix">
				<p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Emil fon Bering (Emil Adolf von Behring), rođen 15. marta 1854. u Hansdorfu, Zapadna Prusija (današnja Poljska) – umro 31. marta 1917. u Marburgu, Nemačka. Bio je bakteriolog, poznat kao otac imunologije. Prvi je dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju tj. medicinu, 1901. godine.</span></p><p><span style="color: #000000;"><img  loading="lazy"  decoding="async"  class="size-full wp-image-1190 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring.jpg"  alt=""  width="620"  height="310"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring.jpg 620w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring-560x280.jpg 560w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring-320x160.jpg 320w"  sizes="auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px" ></span></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Oblast za koju je dobio Nobelovu nagradu: </span><i><span style="font-weight: 400;">bakteriologija, imunologija</span></i><span style="font-weight: 400;">.</span></span></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Objašnjenje za dodelu nagrade: </span><i><span style="font-weight: 400;">za njegov rad na serumskoj terapiji, posebno njenoj primeni protiv difterije, kojom je otvorio novi put u domenu medicinske nauke i time u ruke lekara stavio pobedničko oružje protiv bolesti i smrti</span></i><span style="font-weight: 400;">. </span></span></p><p><span style="color: #000000;"><b>O glavnom radu</b><span style="font-weight: 400;">:</span></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Mnoge su bolesti uzrokovane mikroorganizmima, ali telo koristi svoj imuni sistem da se odbrani od napada i postane imuno na nove napade. Kao deo svoje odbrane, imuni sistem stvara antitela koja neutrališu toksine, koje bakterije stvaraju. Emil fon Bering i drugi istraživači su pokazali da se putem krvne plazme, ili seruma, antitela mogu preneti sa osobe ili životinje na drugu osobu, koja zatim takođe postaje imuna. 1900. godine Emil fon Bering je uveo serum od imunih konja kao metod za lečenje i prevenciju difterije. </span></p><p><span style="color: #000000;"><b>Bering i homeopatija</b></span></p><p><span style="color: #000000;"><img  loading="lazy"  decoding="async"  class="size-full wp-image-1191 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring_old.jpg"  alt=""  width="733"  height="611"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring_old.jpg 733w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring_old-560x467.jpg 560w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Emil_Behring_old-320x267.jpg 320w"  sizes="auto, (max-width: 733px) 100vw, 733px" ></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Još 1892. godine Bering je eksperimentisao sa homeopatskim rastvorima i otkrio paradoksalno pojačanu imunogenu aktivnost, ali mu je skrenuta pažnja da te eksperimente ne otkriva jer bi time pomogao i promovisao homeopatiju. Tek posle dobijanja Nobelove nagrade, on se javno izjasnio o homeopatiji i objavio svoje eksperimente. 1905. godine Bering je javno iskoračio iz ortodoksne medicinske tradicije priznajući vrednost homeopatskog zakona sličnosti.</span></p><p><span style="color: #000000;">Tada je izjavio da je vakcinacija delimično izvedena iz homeopatskog principa sličnosti: „Uprkos svim naučnim spekulacijama i eksperimentima vezanim za vakcinaciju protiv velikih boginja, Dženerovo otkriće je ostalo za medicinu nejasno i pod znakom pitanja, sve do Pastera koji je razmišljao biohemijski i koji je, mada nije imao nikakvo formalno medicinsko obrazovanje, prateći poreklo ove terapeutske blokade došao do principa koji ne može biti okarakterisan bolje nego Hanemanova reč: homeopatsko. Zaista, šta drugo uzrokuje epidemiološki imunitet kod ovaca vakcinisanih protiv antraksa, od uticaja koji je prethodno izvršio virus, po karakteru sličan fatalnom virusu antraksa? I koji prikladniji tehnički termin bismo upotrebili za taj uticaj koji je izvršio sličan virus, od Hanemanove reči „homeopatija“? Ovde se dotičem teme koja je do nedavno bila anatemisana kaznom za kršenje medicinskih pravila. Ali, ako želim ove probleme da predstavim u svetlu istorije, dogmatske kletve me od toga ne smeju odvratiti. Samo put homeopatije vodi ka mom cilju.“ (<em>Ref: </em><em>Behring, A. Emil von, Moderne phthisiogenetische und phthisoitherapeutische: Probleme in historischer Beleuchtung. Margurg: Selbsteverlag des Verfassers, 1905</em><em>)</em></span></p><p><span style="color: #000000;">Bering zaključuje: „Da sam oboleo od neke do sada neizlečive bolesti i nisam video način da je lečim drugačije osim homeopatijom, budite uvereni da me dogmatska razmišljanja ne bi odvratila.“</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Korišćeni izvori:</span></p><p><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://www.britannica.com/biography/Emil-von-Behring" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://www.britannica.com/biography/Emil-von-Behring</span></a></span></p><p><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1901/behring-facts.html" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1901/behring-facts.html</span></a></span></p><p><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://drnancymalik.wordpress.com/2012/06/05/nobel-prize-winners-on-homeopathy/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://drnancymalik.wordpress.com/2012/06/05/nobel-prize-winners-on-homeopathy/</span></a></span></p><p><a href="https://www.sueyounghistories.com/2008-07-08-emil-adolf-von-behring-and-homeopathy-2/" target="_blank" rel="noopener"><span style="color: #3366ff;">https://www.sueyounghistories.com/2008-07-08-emil-adolf-von-behring-and-homeopathy-2/</span></a></p>					</div>
						</div>
				</div>
						</div>
					</div>
		</div>
								</div>
					</div>
		</section>
						</div>
						</div>
					</div>
		<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/">Bering, Nobelova nagrada za medicinu – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-bering-medicina-o-homeopatiji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Džozefson, Nobelova nagrada za fiziku – o homeopatiji</title>
		<link>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/</link>
					<comments>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana Jujić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Nov 2019 19:24:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Homeopatija dobitnici Nobela]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.balkanopathy.com/?p=1179</guid>

					<description><![CDATA[<div class="post-excerpt">Brajan D. Džozefson (Brian David Josephson), rođen 4. januara 1940. u Kardifu (Glamorgan, Wales) je britanski fizičar koji je kao postdiplomac sa 22 godine otkrio Džozefsonov efekat za koji je&#8230;</div>
<div class="post-more"><a href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/" class="button button-primary button-effect button-lg"><span>Pročitaj</span><span><i class="cs-icon cs-icon-arrow-right"></i></span></a></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/">Džozefson, Nobelova nagrada za fiziku – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[		<div data-elementor-type="wp-post" data-elementor-id="1179" class="elementor elementor-1179" data-elementor-settings="[]">
						<div class="elementor-inner">
							<div class="elementor-section-wrap">
							<section class="elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-efc68f0 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default" data-id="efc68f0" data-element_type="section">
						<div class="elementor-container elementor-column-gap-default">
							<div class="elementor-row">
					<div class="elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-fffc3af" data-id="fffc3af" data-element_type="column">
			<div class="elementor-column-wrap elementor-element-populated">
							<div class="elementor-widget-wrap">
						<div class="elementor-element elementor-element-997c7b1 elementor-widget elementor-widget-text-editor" data-id="997c7b1" data-element_type="widget" data-widget_type="text-editor.default">
				<div class="elementor-widget-container">
								<div class="elementor-text-editor elementor-clearfix">
				<p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Brajan D. Džozefson (Brian David Josephson), rođen 4. januara 1940. u Kardifu (Glamorgan, Wales) je britanski fizičar koji je kao postdiplomac sa 22 godine otkrio </span><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://www.scientificamerican.com/article/what-are-josephson-juncti/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">Džozefsonov efekat</span></a></span><span style="font-weight: 400;"> za koji je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.</span></span></p><p><span style="color: #000000;"><img  loading="lazy"  decoding="async"  class="size-full wp-image-1184 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson.jpg"  alt=""  width="318"  height="238"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson.jpg 318w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson-300x225.jpg 300w"  sizes="auto, (max-width: 318px) 100vw, 318px" ></span></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Oblast za koju je dobio nagradu: </span><i><span style="font-weight: 400;">fizika kondenzovane materije, poluprovodnici</span></i><span style="font-weight: 400;">.</span></span></p><p><span style="color: #000000;"><span style="font-weight: 400;">Objašnjenje za dodelu nagrade: </span><i><span style="font-weight: 400;">za njegova teorijska predviđanja svojstava protoka struje u superprovodnicima kroz tunelsku barijeru, posebno onih pojava koje su opštepoznate kao Džozefsonovi efekti</span></i><span style="font-weight: 400;">.</span></span></p><p><span style="color: #000000;"><b>O glavnom radu</b><span style="font-weight: 400;">:</span></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">U kvantnoj fizici materija je opisana i kao talasi i kao čestice. Jedan rezultat toga je pojava fenomena tunela, što znači da čestice mogu da prolaze kroz prepreke kroz koje prema klasičnoj fizici ne bi trebalo da budu u stanju da se probiju. 1962. godine Brajan Džozefson je predvideo neočekivane rezultate sa superprovodnicima, materijalima kojima na niskim temperaturama nedostaje električni otpor. Bez superponiranja napona, struja se može dovesti između dva superprovodnika koji su razdvojeni tankim izolatorom. Ako se doda ispravljen napon, s druge strane, može da dovede naizmeničnu struju.</span></p><p><span style="color: #000000;"><b>Podrška homeopatiji</b></span></p><p><span style="color: #000000;"><b><img  loading="lazy"  decoding="async"  class="size-full wp-image-1185 aligncenter"  src="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson_old.jpg"  alt=""  width="512"  height="341"  srcset="https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson_old.jpg 512w, https://www.balkanopathy.com/wp-content/uploads/2019/11/Brian_Josephson_old-320x213.jpg 320w"  sizes="auto, (max-width: 512px) 100vw, 512px" ></b></span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Odgovarajući na tekst objavljen u New Scientist, u kome se izražava skepticizam u vezi sa homeopatijom, Džozefson je 18. oktobra 1997. godine napisao sledeće:</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">„Što se tiče komentara u vašim izjavama o homeopatiji: kritike koje se bave zanemarljivo malim brojem molekula u rastvoru, nakon što je više puta razređen, besmislene su, s obzirom da zagovornici homeopatskih lekova njihove efekte ne pripisuju molekulima koji se nalaze u vodi, već modifikaciji strukture vode.</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Kada se time bavi ograničen um, on zaključuje da voda, obzirom da je tečnost, ne može imati strukturu kakvu takav um zamišlja. Ali, slučajevi tečnih kristala, koji dok su u stanju obične tečnosti održavaju uređenu strukturu iznad makroskopskih rastojanja, pokazuju ograničenosti takvog načina razmišljanja. Prema mojim saznanjima, a kada se ovo uzme u obzir, ne postoji nijedno validno osporavanje homeopatije .“</span></p><p><span style="font-weight: 400; color: #000000;">Korišćen materijal:</span></p><p><span style="color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff;" href="https://www.britannica.com/biography/Brian-Josephson" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;"><span style="text-decoration: underline;">https://www.britannica.com/biography/Brian-Josephson</span></span></a></span></p><p><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1973/josephson-facts.html" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1973/josephson-facts.html</span></a></span></p><p><span style="text-decoration: underline; color: #3366ff;"><a style="color: #3366ff; text-decoration: underline;" href="https://www.huffingtonpost.com/dana-ullman/how-homeopathic-medicines_b_389146.html" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">https://www.huffingtonpost.com/dana-ullman/how-homeopathic-medicines_b_389146.html</span></a></span></p>					</div>
						</div>
				</div>
						</div>
					</div>
		</div>
								</div>
					</div>
		</section>
						</div>
						</div>
					</div>
		<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/">Džozefson, Nobelova nagrada za fiziku – o homeopatiji</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.balkanopathy.com/nobelovac-brajan-dzozefson-fizicar-o-homeopatiji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Klinička praksa</title>
		<link>https://www.balkanopathy.com/klinicka-praksa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Gordana Jujić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Oct 2019 08:53:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Homeopatija]]></category>
		<category><![CDATA[Homeopatija dobitnici Nobela]]></category>
		<category><![CDATA[Klinička praksa]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.balkanopathy.com/?page_id=747</guid>

					<description><![CDATA[<div class="post-more"><a href="https://www.balkanopathy.com/klinicka-praksa/" class="button button-primary button-effect button-lg"><span>Pročitaj</span><span><i class="cs-icon cs-icon-arrow-right"></i></span></a></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/klinicka-praksa/">Klinička praksa</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com/klinicka-praksa/">Klinička praksa</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.balkanopathy.com">Balkanopathy</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/

Object Caching 13/324 objects using disk
Page Caching using disk: enhanced 
Content Delivery Network via N/A
Lazy Loading (feed)
Minified using disk
Database Caching 1/137 queries in 0.321 seconds using disk

Served from: www.balkanopathy.com @ 2024-12-13 18:31:24 by W3 Total Cache
-->